WRF pitanja i odgovori:

1.) U koje doba dana izlaze karte?
O: Okvirno; NMM 00z izlazi tijekom noći oko 23UTC, a NMM 12z sredinom dana, oko 11UTC. ARW 18z izlazi rano ujutro, oko 05UTC, te 06z navečer, oko 17UTC.

2.) Zašto prognoze odstupaju od stvarnog stanja vremena?

• O: Nekoliko je razloga. Najbitniji su:
• a) Potpuno poznavanje stanja atmosfere (i tla) u nekom trenutku jednostavno nije moguće. Mreža postaja i osobito visinskih mjerenja je izuzetno rijetko raspoređena. Iznad oceana gotovo i ne postoje mjerenja, a oceani pokrivaju skoro 70% zemljine kugle.
• b) Prognostički modeli su samo gruba fizikalna aproksimacija stvarnog ponašanja atmosfere.
• c) Ponašanje nelinearnih sustava podložno je tzv. teoriji kaosa koja govori da male promjene početnog stanja daju vrlo velike promjene stanja sustava nakon proteka određenog vremena. Drugim riječima, i da savršeno poznajemo stanje atmosfere, i da imamo savršene prognostičke modele, ovo fizikalno ograničenje nikad nam neće dopustiti da imamo točnu prognozu na dulji vremenski rok.
• 
  

3.) Zbog čega na karti podloge nema detalja, npr. mnogih jadranskih otoka, manjih zaljeva i sl.?
O: Aplikacija koja se koristi za crtanje karata (GrADS) upotrebljava binarnu datoteku za podlogu, što znači da ju nije moguće izravno editirati. Postoji način da se podloga editira (nacrta nova odnosno dodaju novi elementi), ali kako je to vremenski nešto zahtjevniji posao, smatramo ga za sad ipak nižim prioritetom. Uostalom, preupadljiva podloga otežava čitanje meteoroloških elemenata iznad nje. Na grafičkom oblikovanju produkata svakako ćemo poraditi u narednom razdoblju.

4.) Koja jezgra je točnija za vremensku prognozu, NMM ili ARW?
O: Na ovo pitanje je zapravo nemoguće odgovoriti bez objektivne usporedbe modela i stvarnih mjerenja tijekom duljeg vremenskog perioda. Bez takvih egzaktnih pokazatelja moguće je samo nagađati. Činjenica je da ARW ima nešto sofisticiranije algoritme, no ta činjenica sama po sebi nije baš čvrsta garancija bolje kvalitete prognoze. Nadalje, pouzdanost modela znatno zavisi i od korištenih dinamičkih i fizikalnih parametrizacija, te postavkama domena, pa je stoga generalan odgovor koji model je pouzdaniji vrlo teško dati.

5.) WRF vs Aladin?
O: I ovdje vrijede ista zapažanja kao u pitanju br. 4. Aladin je vrhunski prognostički model, baš kao što je i WRF. Dok ne postoji objektivna verifikacija oba produkta nemoguće je dati odgovor koji model je pouzdaniji. Inače sam princip rada značajno se razlikuje između ova dva prognostička modela. Aladin je tzv. spektralni, a WRF grid-point model.

6.) Na kojim početnim i rubnim uvjetima se starta WRF?
O: Na GFS 0.5° podacima.

7.) Hoćete li publicirati i druge važne meteorološke produkte (npr. meteograme i sl.)?
O: Da, s vremenom će se proširivati paleta produkata.

GFS i općenita pitanja i odgovori:


1. Odakle dobavljate podatke za vaše prognostičke materijale i koliko su oni pouzdani?

• Koristimo podatke američke nacionalne službe za atmosferu i vrijeme (NCEP - National Centers for Environmental Prediction), odnosno njihov globalni prognostički model GFS (Global Forecast System). Naše karte su onoliko pouzdane koliko je pouzdan GFS model, a radi se o najjačoj prognostičkoj službi na svijetu, pa procijenite sami koliko se možete pouzdati u ove prognoze.

• Svaki prognostički model računa stanje atmosfere samo u određenim točkama. One su međusobno razmaknute po horizontali i po vertikali za određen iznos. Na taj način se tvori mreža točaka u atmosferi (grid) u kojima se izračunavaju fizikalni parametri. Rezolucijom modela je određeno koliko su te točke međusobno razmaknute; što su one bliže jedna drugoj, rezolucija modela je veća. Razikujemo horizontalnu i vertikalnu rezoluciju, pri čemu horizontalna rezolucija definira horizontalnu udaljenost dvije susjedne točke, a vertikalna, naravno, vertikalnu udaljenost. Vertikalna rezolucija je redovito puno veća od horizontalne.

• Primjer. Da bi se izračunala promjena tlaka u 12h periodu za kartu +18h, moraju biti downloadani i obrađeni GRIB-ovi i +12h i +24h. Kako se oni skidaju i obrađuju kronološkim redom, valja sačekati idući korak da se odradi +18h, pa tek tada pokrenuti izradu ove karte za +12h.

• Zato jer bi za račun promjene u tim terminima trebalo downloadati i obraditi analizu (+00h) i iduću prognozu nakon 180h. Ako downloadamo 186h prognozu onda bi bilo logično da ju cijelu i objavimo, a tad treba downloadati 192h itd itd... nikad kraja?!

• Zbog štednje sistemskih resursa (mrežnog prometa i procesorskog vremena - na istom računalu radi WRF model!).

• Od jeseni 2008. po brzini smo dostigli i najbrže.

• Da, možda... u dogledno vrijeme, ali produkti tih modela su općenito ograničeni za besplatno korištenje, pa nam je trenutno prioritet GFS i osobito vlastiti WRF model.
  

• Uglavnom da. Sve što je publicirano smije se upotrijebiti u bilo koje nekomercijalne svrhe. Pritom, autor sitea neće snositi nikakvu odgovornost u slučaju bilo kakvih posljedica koje bi mogle proizaći iz pretjeranog pouzdavanja u prognoze, krivog tumačenja publiciranog prognostičkog materijala ili bilo čega drugog na ovom siteu. Ipak, uslijed težnje za konstantnim unapređenjem kvalitete sitea i produkata na njemu - što iziskuje osjetne i konstantne novčane troškove autoru - izravno komercijalno korištenje produkata nije dopušteno bez dogovorne naknade ili protuusluge.

• Sjajno! E-mail administratora je meteoadriatic@gmail.com, javite se s povjerenjem!
  

• Gdje god vidite sličicu "dummy.png" može stajati Vaša reklama s linkom na Vaš site! Za dogovor se javite na e-mail meteoadriatic@gmail.com
  

• Za plotiranje produkata koristimo grafički softver GrADS na operativnom sustavu CentOS 5.5 (linux). GrADS radi i na Windowsima, ali je izvorno namijenjen *n?x operativnim sustavima pa na njima i najbolje radi. Za crtanje materijala na karte koristimo vlastite .gs skripte.
•  
  

12.  Što je to "UTC" i što je to "z"?

• O: Obje oznake predstavljaju srednje griničko vrijeme, tj. zapadnoeuropsko vrijeme. Da bi dobili srednjeeuropsko vrijeme koje mi koristimo, tijekom zimskog računanja vremena treba dodati 1h, a tijekom ljetnog 2 sata. Npr. 12UTC ili 12z = 13h zimi, odnosno 14h ljeti.